Tek se upuštate u svijet sobnih biljaka i tražite neku nezahtjevnu biljku s kojom započeti vašu zelenu avanturu? Aspidistra elatior, spoj elegancije i izdržljivosti u jednoj biljci, svakako je savršen izbor. Kako brinuti o Aspidistri, od odabira savršenog položaja u prostoru do zalijevanja, gnojenja, presađivanja i dr., pročitajte u nastavku.
Na engleskom Aspidistru nazivaju “cast iron plant” (željezna biljka). Već nas ovaj naziv upućuje na to koliko je ova biljka izdržljiva i idealna za početnike.
Postoji više podvrsta Aspidistre elatior, od one klasične, skroz zelene verzije do šatiranih verzija sa crtama (Asahi, Okame) ili točkicama (Hoshi-zora).
Aspidistra raste u širinu, na način da se podzemno širi rizomima iz kojih niću novi listovi.
Upravo se tako najčešće i može vidjeti u drugim kućanstvima – kako gusto ispunjava neku veću posudu. Dok, što se tiče visine, listovi s vremenom narastu do možda metra visine.
Meni ona super izgleda i kada ima samo svega 3-5 listova u jednoj posudi. Daje elegantan štih i čini predivan vertikalni element u prostoru.
Kada vidite da se prašina nakupila na listovima, biljku možete ili istuširati ili joj prebrisati listove vlažnom krpom.
Aspidistra elatior – osvjetljenje
Aspidistra elatior idealna je za apsolutno sve kuće i stanove. Bilo da imate sjeverno orijentirane prozore, istočno, južno, zapadno, jugozapadno, sjeveroistočno – svejedno. Uspjet ćete održati Aspidistru ne samo na životu, već će vam i rasti i dalje se razmnožavati.
Svakoj biljci je potrebno svjetlo.
Ne možete ju staviti u prostoriju koja nema prozore i očekivati da će biti sretna u takvom prostoru. Ali ono što je super kod Aspidistre je što može živjeti i u prostorijama ograničenijeg osvjetljenja, poput onih sa sjeverno orijentiranim prozorom.
Što je osvjetljenje koje dopire kroz prozor ograničenije – to biljku stavite bliže prozoru.
Dakle ako imate samo sjeverni prozor, stavite je što je bliže moguće tom izvoru svjetla.
S druge strane, ako imate južno orijentirani prozor, možete je ili udaljiti par metara u prostor ili, ako je želite imati tik ispred prozora, osigurajte da ju zaštitite od direktnih sunčevih zraka. Ovo je vrlo važno jer, iako je u svakom drugom pogledu stvarno izdržljiva, nikako ne voli direktno sunce.
Ukoliko se odlučite staviti ju vani od proljeća do kraja jeseni, pronađite joj mjesto na kojem će biti u zaklonu od direktnog sunca, barem od 11h – 18h.
Najbolje je staviti ju u hlad, ispod nekog stabla ili na natkrivenu terasu/balkon. Vidjet ćete i sami, ako listovi krenu blijediti i sušiti se (primjer na slici lijevo), najvjerojatnije joj je prejako sunce.
Da se vratimo na sobne uvjete… dakle, stvarno je možete staviti u gotovo svaki kutak kuće, sve dok dobiva barem nešto svjetla.
Poput Zamije (Zamioculcas Zamiifolia), ona isto može izdržati duže vrijeme u prostoru jako ograničenog osvijetljenja, ali ako je stavite na jače indirektno svjetlo će biti sretna.
Svakako je odličan izbor ukoliko imate npr. sjeveroistočno orijentirani stan i tražite biljke koje mogu živjeti u uvjetima takvog osvjetljenja. U tom slučaju bacite oko na Idealne biljke za slabije osvijetljene prostore i na članak – Vaš prostor nema dovoljno prirodne svjetlosti? | povećajte osvjetljenje na ova 4 jednostavna načina.
Da zaključimo – izbjegavajte mrak i jako direktno svjetlo, sve između je OK.
Temperatura i vlaga
Aspidistra se u primorskim krajevima uzgaja i kao isključivo vanjska biljka, bez da se uopće unosi unutra preko zime. Već po tome možete vidjeti kako podnosi stvarno niske temperature.
Međutim, hladnije vanjske temperature mogu joj oštetiti listove, zato je ipak bolje unijeti ju unutra preko zime. Naročito ako živite u područjima gdje su temperature redovno ispod 0°C.
Cijelu zimu može boraviti u negrijanom prostoru, poput hodnika i stubišta.
Uz to, iako voli vlažna područja, ne zahtijeva visoke razine vlage u zraku i vrlo će lako podnijeti prosječne sobne razine vlage.
Koliko često se Aspidistru treba zalijevati?
Kada je riječ o zalijevanju, Aspidistra je idealna biljka za one koji su često na putu ili koji jednostavno zaborave zaliti svoje biljke.
Aspidistru treba zalijevati tek kada joj se zemlja gotovo skroz osuši.
Prije nego što želite zaliti vašu Aspidistru, napipajte zemlju. Tek ako je barem za dužinu vašeg prsta zemlja suha, vrijeme je da ju ponovno zalijete.
Ono što je super je što neće biti smak svijeta i ukoliko zaboravite zaliti “na vrijeme”. Aspidistri neće biti ništa.
Jednom kada je vrijeme za zalijevanje, učinite to na način da je obilno zalijete, a ne samo sa 2 deca vode.
Zalijte je iz svih uglova kako bi voda dostigla svo korijenje, a ne samo s jedne strane.
Osigurajte da je vaša Aspidistra posađena u posudu koja ima rupice na dnu kako bi, prilikom zalijevanja, sav višak vode mogao iscuriti vani.
Jedino joj suprotno može naštetiti – ako stoji konstantno u mokroj zemlji. Kao i kod većine drugih sobni biljaka, ukoliko ne dopustite da se zemlja barem malo posuši između zalijevanja, korijeni s vremenom mogu početi trunuti. Aspidistra je vrlo izdržljiva i neće se tako lako predati, ali ako ste vi uporni sa zalijevanjem i ako dopuštate da vaša Aspidistra praktički živi u natopljenoj zemlji, i ona će kad-tad popustiti.
Presađivanje i zemlja za Aspidistru
Aspidistra nije izbirljiva niti kada je riječ o zemlji, sve dok je dovoljno propusna da ne zadržava vodu predugo. Što pod time mislim je da neće biti sretna ukoliko je zemlja toliko kompaktna da joj treba 100 godina da se uopće krene sušiti.
Obična zemlja za sobne biljke će biti OK, a ukoliko želite, možete u nju dodati i perlita, zeolita ili slično, kako biste još dodatno pospješili drenažu (protok vode kroz zemlju). Više o tome možete pročitati u Supstrati za sobne biljke | kako postići optimalnu drenažu zemlje.
Presaditi Aspidistru potrebno je tek kada korijenom skroz ispuni posudu.
Aspidistra ima pre fora korijene, skroz su bijeli i rastu gotovo vertikalno za dole.
Kada listovi ispune posudu, bacite oko na korijene i situaciju u posudi. Ako je sve ispunjeno korijenom, komotno ju možete presaditi. Idealno je da to učinite na proljeće ili u jesen.
Sada imate dvije opcije. Možete ili uzeti malo veću posudu (za dvije veličine veću), ili možete razdvojiti vašu Aspidistru na dva, tri ili više dijelova i posaditi je u više manjih posuda (oko 2 cm širu sa svake strane od samog sustava korijena). Na taj način možete opet pustiti biljku da raste i da se razmnožava sljedeće 2-3 godine, i zatim ponoviti postupak. Uz to ćete “dobiti” još nekoliko “novih” biljaka.
Aspidistrini rizomi su jako čvrsti i žilavi i da biste je mogli odvojiti i na taj način zapravo razmnožiti, trebat će vam dobre vrtne škare ili vrlo oštar nož i strpljenje.
Prije rezanja škare/nož dezinficirajte alkoholom kako se eventualne bakterije ne bi prenijele na biljku. Nakon što ju presadite, dobro ju zalijte i pustite da se višak vode iscijedi kroz dno posude.
Gnojenje Aspidistre
Ja moje Aspidistre gnojim jednom mjesečno tijekom sezone rasta (od proljeća do jeseni). Koristim univerzalno tekuće gnojivo za sobne biljke kako bi osigurala da dobiju sve potrebne makro i mikro nutrijente.
Gnojiva se razlikuju od proizvođača do proizvođača, zato je uvijek važno da pročitate upute na ambalaži – u kojem omjeru trebate promiješati gnojivo s vodom. Nikako nemojte dati više gnojiva, odnosno koncentriraniju mješavinu gnojiva, od onoga što piše u uputama.
Više gnojiva može samo naštetiti korijenima, pa tako i ostatku biljke.
Više o samom gnojenju sobnih biljaka možete pročitati u članku Početak sezone rasta | pojednostavljeni vodič za gnojenje sobnih biljaka.
Je li Aspidistra elatior otrovna za kućne ljubimce?
Uz to što je Aspidistra elatior super jednostavna za održavanje i ima predivne velike listove, sigurna je i za nas i naše kućne ljubimce. Nije klasificirana kao otrovna sobna biljka.
lijepa je a naziv joj je cudan