Sobnim biljkama je potrebna dobro propusna zemlja koja se, ovisno o vrsti biljke, brže ili sporije suši. U nastavku pronađite kako stvoriti takvu zemlju i što koristiti kako bi postigli idealni supstrat za sobne biljke.
Voda i zrak u zemlji
Kao što je korijenima potrebna voda kako bi mogli funkcionirati, tako je korijenima potreban i kisik.
Prilikom zalijevanja biljke, vodom doslovno izguramo vani sav zrak koji se nalazi u zemlji. Kada je zemlja predugo tako natopljena, kada korijenima nije dostupna određena količina kisika – oni s vremenom počinju trunuti.
S druge strane, ako je zemlja toliko propusna da uopće ne zadržava vodu, stvara se disbalans u suprotnom smjeru, tako što imamo preveliku količinu zraka oko korijena, zbog čega, s vremenom, korijeni prestanu funkcionirati.
Zato je važno da u samoj zemlji oko korijena stvorimo odgovarajući balans između vode i zraka, odnosno kisika.
Kako bi stvorili taj idealni balans između vode i zraka, odnosno kisika, važno je da prilikom sadnje koristimo posude s odvodnim rupicama i dobar supstrat koji odgovara onoj biljci koju sadimo.
Posude s odvodnim rupicama omogućuju da se višak vode, koji biljci nije potreban, ne zadržava u dnu same posude i na taj način šteti korijenima.
Što čini dobar supstrat za sobne biljke?
Ovisno o vrsti biljke, neke zahtijevaju extra propusni supstrat koji se brzo suši, poput Orhideja čiji korijeni traže vrlo prozračan supstrat.
Upravo se zato Orhideje najčešće sade upravo samo u koru koja je vrlo prozračna. Da Orhideju posadimo u vrlo sitnu zemlju koja jako upija i zadržava vodu, njeni bi korijeni vrlo brzo istrunuli zbog nedostatka kisika.
S druge strane, neke biljke vole da su posađene u zemlju koja upija ipak malo više vode, pa se trebaju posaditi u supstrat koji će i zadržati određenu količinu vode, a uz to biti i dovoljno prozračan kako bi korijeni dobili onu količinu kisika koja im je potrebna.
Takav supstrat zapravo voli većina sobnih biljaka.
Zemlja za sobne biljke mora se sastojati od organskih materijala koji upijaju puno vode (voda se veže uz male čestice zemlje), poput treseta i kokosove kore, i materijala koji pospješuju propusnost zemlje, poput perlita, zeolita, vermikulita i sl.
Ovi potonji materijali, uz to što omogućuju da zemlja bude bolje propusna, imaju i sposobnost zadržavanja zraka (odnosno kisika) zbog svoje porozne građe.
Miješanjem takvih materijala u treset ili kokosova vlakna (bilo kakvu zemlju za sobne biljke koju možete pronaći u dućanima), doslovno unosimo i određenu količinu zraka u naš supstrat.
Koji materijali pospješuju bolju drenažu zemlje i koje je najbolje koristiti?
Idealnu propusnost zemlje za većinu sobnih biljaka stvorit ćemo tako da pomiješamo – u volumenu, 70-80% upijajućeg materijala i 20-30% propusnog materijala.
Kako bi stvorili propusniji supstrat za naše biljke možemo koristiti perlit, vermikulit, kamen plavac, glinene kuglice ili zeolit. Svaki od ovih materijala ima različita svojstva i ovisno o tome, neki će više odgovarati jednoj vrsti biljke, a neki drugoj. Uz to, supstratu možete dodati i malo kore za Orhideje kako bi još dodatno stvorili propusniji supstrat.
To su porozni materijali koji imaju (veću ili manju) sposobnost upijanja i zadržavanja vode, uz istovremeno zadržavanje kisika.
Uz to, neki od ovih materijala imaju i sposobnost izmjene kationa (eng. CEC – cation-exchange capacity). To znači da imaju mogućnost privući i zadržati nutrijente koje u obliku gnojiva dodajemo našim biljkama.
Ono što je zajedničko svima je to što pomažu kod drenaže zemlje i unose zrak u zemlju, stvarajući tako balans između vode i kisika. Zato ih je važno dodati u zemlju za naše zelene sobne biljke kako ne bi dugo vremena provodile u kompaktnoj mokroj zemlji.
PERLIT
Perlit je vulkansko staklo koje zagrijavanjem na jako visokim temperaturama bukne kao kokica, stvarajući tako propusnu i laganu građu.
Dok upotrebljavate perlit dobro je ili nositi masku ili lagano ga poprskati vodom, kako ne bi udisali sitnu prašinu vulkanskog stakla.
Ono što perlitom najviše postižemo je da pospješujemo drenažu zemlje i, uz to, dodajemo zemlji kisika.
Perlit ne upija puno vode (za razliku od vermikulita npr.), tako da se vrlo brzo suši. Zato ga je idealno koristiti za one biljke koje vole da im se zemlja brzo suši.
Uz to, perlit ima nizak kapacitet izmjene kationa, tj. nema mogućnost privući i zadržati nutrijente.
GLINENE KUGLICE
Glinene kuglice najčešće se koriste ili kao ukrasne kuglice na površini zemlje sobnih biljaka ili se postavljaju na dno posude kako bi se pospješilo oticanje vode iz posude.
Njih također možete umiješati u zemlju kako bi stvorili bolju drenažu i dodali kisika zemlji.
Glinene kuglice bolji su odabir za one biljke koje vole da im se zemlja brže suši jer se i one same brzo suše.
Poput perlita, imaju nizak CEC, odnosno lošu sposobnost upijanja nutrijenata iz gnojiva.
KAMEN PLAVAC (PUMICE)
Sve češće se može pronaći i nešto skuplja opcija za drenažu zemlje, a to je kamen plavac.
Kamen plavac je materijal vulkanskog podrijetla koji se, poput perlita, širi tako što se zagrijava na visokim temperaturama.
No, za razliku od perlita, kamen plavac dobro upija vodu, tako da zemlji dodaje i vodu, ali i zrak, odnosno kisik.
Sporije se suši, odnosno zadržava vlagu duže vrijeme nego perlit ili glinene kuglice.
Kamen plavac također ima slabu sposobnost izmjene kationa.
ZEOLIT
Zeolit je također porozan materijal koji dobro upija vodu.
Uz to, ima sposobnost izmjene kationa, odnosno privlači i zadržava nutrijente iz gnojiva.
Jedno istraživanje koje je testiralo zeolit i njegove dobrobiti u poljoprivredi, pokazalo je da je rajčica uzgojena u tresetu i zeolitu (u omjeru 70:30), rodila više plodova, razvila veće korijene i deblje stabljike te više listova, od onih uzgojenih u 100% tresetu.
VERMIKULIT
Vermikulit koji koristimo u hortikulturi zagrijava se na visokim temperaturama, dobivajući tako spužvastu strukturu koja ima daleko najveću sposobnost upijanja vode od svih prethodno navedenih materijala.
Uz to što pomaže kod drenaže zemlje, upija puno vode i ima mogućnost zadržavanja nutrijenata iz gnojiva.
Preporučuje se za biljke koje vole vlažniju (ne mokru) zemlju, odnosno koje ne vole da im se zemlja brzo suši, poput Calathea, Maranta, Spatifiluma i sl.
Sad kada sam saznala za Vas blog spasili ste me!!!
Toliko volim sobno biljke al nikako nikako ne uspijevam..
Jedino sam sretna i ponosna na dva puzavca!!!
Igdje god sam do sada po netu tražila neku informaciju nisam uspješno ništa korisno našla dok nisam slučajno našla vas!! Hvala Vam!!
Imam jednu predivnu biljci ću koja kod moje prijateljice..koja mi ju je i poklonila raste…..a kod mene..svaki dan novi list uvede…neznam zašto.
Na Vašoj stranici nisam našla o njoj ništa.. riječ je o …naravno neznam kako se zove al izgleda kao ukrasna trava sa tankim zeleno bijelim po sredini listovima?
Pozdrav Mare,
jako mi je drago da ti je blog od pomoći! Puno ti hvala na lijepoj poruci!
Možeš poslati sliku te biljke na info@pjantina.com, ali po opisu mislim da bi mogao biti Chlorophytum (biljka pauk) – https://pjantina.com/chlorophytum-comosum-zeleni-ljiljan-njega-i-odrzavanje/ . Ima verzija kada ima bijelo po sredini lista ili kada je obrub lista bijel.
Lijepi pozdrav
Pozdrav! Da li se moze Alocasia presadit u zemlju pomjesanu sa mjesavinom za orhideje? Ili bi bilo bolje da je zemlja pomijesana sa glinenim kuglicama? Hvala na odgovoru 🙂
Pozdrav Anamaria,
možete u zemlju dodati i mješavinu za orhideje, samo da su omjeri dobri za alocasiju i to je to 🙂
Dali postoji neka mješavina, već gotova, a da je optimalna za sve zelene sobne biljke? Osim npr. za kaktuse i orhideje za koje znam da trebaju ipak malo drugačiji supstrat. Naime, radi se o tome da imam svega par biljaka koje trebam presaditi a sve ovo gore navedeno u tekstu kada bi išla kupiti i raditi sama dobila bi puno previše mješavine tj. supstrata.
Pozdrav Sandra,
zapravo možete koristiti bilo koju gotovu mješavinu za sobne biljke, ali ja osobno nisam još pronašla neku koja ima dovoljno perlita/zeolita ili sl. propusnog materijala, pa bi vam svakako savjetovala da to dodatno kupite i umiješate u zemlju.
Lijepi pozdrav