Što ti biljka pokušava reći? | najčešći problemi kod sobnih biljaka i kako ih identificirati

Biljke nam puno toga govore – samo ih moramo naučiti slušati. U ovom članku ćemo proći najčešće “oblike komunikacije” putem kojih nam biljka pokušava reći je li žedna, bori li se s nekakvim nametnicima, problemima s korijenima, sušom, previše svjetla, premalo svjetla i slično.

VODA

NEDOSTATAK VODE

Ukoliko ste zaboravljivi sa zalijevanjem vaših sobnih biljaka, prizor pognutih, uvinutih listova vam je sigurno poznat.

Kada biljci nedostaje vode počet će uvijati listove prema unutra.

To je “obrambeni” mehanizam kojim biljka nastoji zadržati vodu u listovima, kako bi gubila što manje vode u procesu transpiracije.

Kada vidite da vaša biljka ima uvinute listove (uzduž i za unutra), to je definitivni znak da joj nedostaje vode.

Tada je već krajnje vrijeme da ju zalijete.

Kada je biljka tako već duže vrijeme bila bez vode, nerijetko je da se zemlja u kojoj je biljka posađena stvrdne, što oteža protok vode do svih korijena.

U tom slučaju je najbolje biljku zaliti i pustiti ju da još 15-30 min upija vodu od dole. Jer ono što se dogodi kada je zemlja tako tvrđa je da zemlja ne upije vodu, već voda samo prođe kroz pukotine i kanaliće u zemlji i samo se iscijedi van kroz odvodne rupice.

Biljka na taj način ne dobije ni približnu količinu vode koja joj je potrebna kako bi se “regenerirala”.

Zato prilikom zalijevanja, vodu koja se iscijedi u ukrasnu posudu, tanjurić, lavandin (ili gdje god zalijevate vašu biljku), pustite da se upije od dole i tek nakon 30ak minuta iscijedite eventualni višak.

Još jedan od znakova da biljci nedostaje vode su žuti listovi.

Žuti listovi nažalost mogu značiti i razno razne druge stvari/probleme, ali kada je riječ o nedostatku vode, prvo će početi žutiti oni najstariji listovi.

List će prvo požutiti, a zatim će se početi sušiti. Vrh lista je prvi koji će se početi sušiti i poprimiti smeđu boju.

Takva pojava je meni najčešća kod Monstere adansonii. Čim par dana provede u suhoj zemlji, najstariji list odmah kreće u akciju da me prisjeti kako joj fali vode.

Syngonimi, Alocasije i neki Fikusi su također oni koji će u slučaju nedostatka vode često prije požutiti nego što će im se listovi uviti.

S druge strane, biljke poput Epipremnuma, Scindapsusa, Dracene fragrans, Yucce, Strelitzije (rajske ptice) će prije uviti listove, a oni najstariji listovi će se krenuti sušiti tek nakon dužeg perioda ne zalijevanja.

PREVIŠE VODE

O problemima uzrokovanim sa “previše vode” mogla bi pričati do sutra (i ne bi mi bilo dosta). Ovdje ću nastojati istaknuti ono najvažnije, a da istovremeno bude sažeto.

Uzroci pretjeranog zalijevanja su mnogobrojni, ali ovdje ćemo se fokusirati samo na posljedice i kako ih prepoznati.

Biljka koja je prezalivena će u mnogim slučajevima izgledati kao da vene, kao da joj zapravo fali vode.

To se dogodi jer dio korijena strune, ili čak dio stabljike, zbog čega voda ne može doprijeti do gornjeg dijela biljke.

Za razliku od situacije kada biljci fali vode, zemlja će u ovom slučaju biti mokra na dodir.

Drugi najčešći simptomi prezalijevanja su i naglo žućenje starijih listova, pojava tamnih (smeđih/crnih) fleka po listovima te tamne fleke sa žutim obrubom (uzrokovanje gljivičnim oboljenjem).

OSVJETLJENJE

PREJAKO OSVJETLJENJE

Većina sobnih biljaka ne može podnijeti jako direktno osvjetljenje.

Kada je biljka izložena pre jakom suncu (ponajprije onom koje prodire kroz južno orijentirane prozore), u vrlo kratkom roku može zadobiti (nepovratne) opekline.

Po listovima će se razviti suhe fleke.

Takve fleke su nažalost nepopravljive, ali najvažnije je primijetiti to na vrijeme i zaštititi biljku od tako jakog osvjetljenja.

Neke biljke će od prejakog osvjetljenja prije poblijediti i tek naknadno se krenuti sušiti. To sve ovisi o vrsti biljke i njenoj toleranciji na različite intenzitete osvjetljenja.

Sobne biljke, pa čak i one koje u prirodi rastu u ekstra toplim pustinjskim i polu pustinjskim krajolicima (popust kaktusa i raznih vrsta sukulenata), nisu navikle na jako direktno osvjetljenje.

Zato i takve biljke treba zaštititi ili postepeno privikavati na sve jače osvjetljenje.

Kao da mi nakon duge zime, koju smo proveli prekriveni od glave do pete, odjednom dođemo na more i sunčamo se par sati na najjačem suncu – definitivno ćemo osjetiti posljedice. Da smo postepeno privikavali kožu na sve jače sunce, prošli bi definitivno puno blaže nego u prvom primjeru.

Isto tako je i sa biljkama koje mogu biti na jakom suncu, ali jednostavno nisu navikle jer se nisu uzgojile u takvim uvjetima.

PRESLABO OSVJETLJENJE

Biljka koja ne dobiva dovoljno osvjetljenja će izgubiti svoje živopisne, intenzivne boje.

Listovi će izgledati isprano, kao da biljci fali života.

Nedostatak osvjetljenja za sobom povlači i druge probleme. Tako će npr. biljka koja nema dovoljno osvjetljenja biti i sklonija truljenju.

To iz razloga jer neće iskorištavati onoliko vode koliko bi da ima veću količinu osvjetljenja. Zbog toga će zemlja biti duže mokra = zbog čega se s vremenom mogu razviti i drugi problemi.

Biljke koje imaju varijegaciju (šatirane biljke sa svjetlim flekama) će u tamnijim prostorima razvijati sve zelenije listove, odnosno listove sa sve manje svijetlih šara. Sve do trenutka kada biljka počne razvijati samo zelene listove.

Također, biljke kojima fali osvjetljenja će izgledati izduženo, neće imati gusti rast. Razmaci između listova će biti duži, a sami listovi će se razvijati sve manji i manji.

Izduženi oblik je jako česta pojava kod sukulenata.

NAMETNICI

Nametnike je nažalost teško primijetiti na vrijeme pa najčešće prvo primijetimo oštećenje, a tek onda nametnike.

U slučaju kada nametnici napadnu biljku, vidjet ćete oštećenja posvuda, a pogotovo na najnovijim listovima.

To nije slučaj npr. kod problema sa zalijevanjem, jer će u toj situaciji biljka prvo “žrtvovati” one najstarije listove.

Kada nametnici napadnu biljku, oni sišu sokove iz njenih listova – malo po malo doslovno isisavaju život iz nje.

Uz diskoloraciju lista ćete primijetiti i nepravilan rast.

Listovi će biti “prošarani” uzduž i poprijeko. Tamo gdje nametnik isisa list, list gubi pigment. Ukoliko reagiramo na vrijeme i uklonimo nametnike, biljka će nastaviti razvijati nove, zdrave listove.

TEMPERATURA

PRENISKE TEMPERATURE

Ovdje zapravo pričamo o zatvorenim prostorima koji se zimi ne griju. Određene vrste biljaka vole, pa čak i zahtijevaju zimi boravak u takvim prostorijama.

S druge strane, ima biljaka koje to nikako ne podnose, i u kombinaciji sa lošijom zemljom koja dugo zadržava vlagu, te manjkom osvjetljenja – počnu razvijati tamne, gotovo crne fleke po listovima.

Ja sam to iskusila sa npr. Monsterom deliciosom i razno raznim Philodendronima. Oni po mom iskustvu nikako ne mogu podnijeti takve uvjete.

VLAGA

PREMALO VLAGE

Karakteristični suhi vrhovi su jedan od pokazatelja da biljci nedostaje vlage u zraku.

Međutim, to može biti uzrokovano i neredovitim zalijevanjem, previsokim temperaturama ili prejakim osvjetljenjem.

PREVIŠE VLAGE

Previše vlage u zraku može utjecati na zdravlje biljke u smislu da se zemlja zbog toga sporije suši – što opet za sobom povlači druge probleme.

Takvi uvjeti također pospješuju razvoj raznih vrsta gljivica, te problem sa nametnikom fungus gnat (mušice) koje obožavaju i koje se razvijaju u vlažnoj zemlji.

GNOJENJE

PREVIŠE GNOJIVA

Sa gnojivom je bolje ići na sigurno, i gnojiti manje / rjeđe, nego pretjerati.

Ako gnojimo neredovito ili redovito ali sa puno manje gnojiva od preporučenog, sobna biljka će rijetko kad patiti od manjka minerala.

S druge strane, pretjeranim gnojenjem možemo biljci oštetiti korijene, a samim time i estetiku listova kojima će se vrhovi početi sušiti, a potencijalno će i cijeli list poprimiti suhe flekice sve do pojave da biljka skroz uvene.

PREMALO GNOJIVA

Gnojivo biljci pomaže kod razvoja boljeg “imuniteta” i funkcionira kao naši suplementi koje pijemo kako bi nadoknadili manjak određenih vitamina/minerala.

Dakle gnojivo nije hrana za biljke, već dodatak njihovoj prehrani.

Vrlo je rijetko da će nedostatak nekog nutrijenta biti uzrok problema kod sobnih biljaka, zato je najbolje prvo isključiti sve prethodno spomenute probleme i tek na kraju razmatrati manjak gnojiva kao razlog problema.