Svijet Hoya je vrlo raznolik i danas poznaje oko 400 različitih vrsta. Nije čudno da diljem svijeta privlače pažnju mnogih pojedinaca koji su se posvetili skupljanju i uzgajanju isključivo ove biljke. Hoya ne samo da ima predivne i raznolike listove, već ima i preslatke cvjetiće opojnog mirisa i nije zahtjevna za održavanje.
Hoye su većinom epifitne biljke koje rastu po stablima tropskih prašuma južne i jugoistočne Azije (Filipini, Indonezija, Malezija, Tajland, Vijetnam i dr.) i Australije. Postoje također i kopnene vrste (embriofiti) koje rastu samostalno u tlu. Uz njih postoje i epilitične vrste koje rastu u procjepima kamenja/stijena.
Već sami uvjeti njihovog prirodnog staništa puno nam govore na koji način je potrebno da se mi skrbimo o njima kako bi bile sretne.
Nakon nekoliko godina starosti, biljka nas može obradovati predivnim cvjetovima koji imaju dosta opojan miris. Nekima se sviđa, dok nekima čak i smeta. U slučaju da se vama ne sviđa miris, možete ih slobodno odrezati. Ovisno o vrsti Hoye, razlikovat će se i boja cvijeta.
Jedna stvar koju želim istaknuti odmah na početku je da ne režete gole grane vaših Hoya.
Hoya raste na malo drugačiji način od puzavica na koje smo možda više navikli.
Ona izbacuje nove stabljike koje su u početku potpuno gole, ali po njoj se kasnije razvijaju novi listovi.
Zato nemojte pomisliti da je to potrebno odrezati jer nešto “ne štima” s vašom Hoyom.
Jedne od najzahvalnijih vrsta s kojima je najbolje započeti vašu avanturu s Hoyama su:
Hoya Carnosa (uz puno podvrsta poput H. Carnose Compacte, H. Carnose Tricolor i dr.), Hoya Pubicalyx i Hoya Australis.
Osvjetljenje
Kao što smo prije spomenuli, većina Hoya u prirodi raste pod krošnjama stabala, dalje od jakih direktnih sunčevih zraka.
Hoye vole srednje do jako indirektno osvjetljenje.
Idealno osvjetljenje za Hoye u unutarnjim prostorima su istočno i zapadno osvjetljenje. To osvjetljenje je nježnije od onog koje nam dolazi kroz prozor južne orijentacije, a opet je intenzivnije od osvjetljenja sjeverno orijentiranog prozora.
Ono što je super kod Hoya je što mogu rasti u širokom spektru osvjetljenja.
Tako da ako imate samo prozore sjeverne orijentacije, to ne znači da ne možete imati Hoyu ili da ona neće biti sretna u vašem prostoru. U ovom slučaju se važno samo podesiti neke stvari.
Ako stavite Hoyu ispred južno orijentiranog prozora, osigurajte da je zaštićena od direktnih sunčevih zraka.
To možete postići na vrlo jednostavan način sa laganom propusnom bijelom zavjesom (moj osobni izbor) ili na drugi sličan način.
U slučaju da želite držati Hoyu na prozoru sjeverne orijentacije, približite je prozoru što je više moguće, kako bi mogla iskoristiti što više svjetla. U ovom slučaju je jedino važno da zimi pripazite da se ne ošteti od hladnoće.
Naravno da osvjetljenje varira od prostora do prostora. Nekome tko živi na 10. katu zgrade ispred koje je “čisti” pogled, će svjetlost koja prodire kroz prozor južne orijentacije biti puno intenzivnija nego nekome tko živi u prizemlju te iste zgrade i ispred čijeg južno orijentiranog prozora se nalazi veliko stablo.
Tako, na isti način, neko može dobivati više svjetla kroz sjeverno orijentirani prozor od nekog drugog.
Zato eksperimentirajte s vašim prostorom, i vidite gdje će vašoj biljci najviše odgovarati. Više o osvjetljenju i različitim intenzitetima osvjetljenja možete pročitati u – Sve što morate znati o osvjetljenju za sobne biljke.
Zalijevanje
Upravo zato što su u prirodi Hoye (većinom) epifitne biljke, njihovi korijeni zahtijevaju da se supstrat osuši između zalijevanja.
Dopustite da se zemlja osuši između zalijevanja.
Uz to, Hoye su sukulentne biljke i pohranjuju vodu u svojim mesnatim listovima i stabljikama. To nam isto govori da je potrebno zaliti je tek kada je supstrat gotovo skroz suh.
Hoye s mesnatijim listovima mogu se rjeđe zalijevati od onih Hoya koje imaju tanje listove, odnosno one s debljim listovima moći će i nešto duže biti u suhoj zemlji.
Ima stvarno svakakvih Hoya – s većim listovima, manjim, užim, širim, debljim, tanjim, svjetlijim, tamnijim, prošaranim, skroz zelenim, …
Ovo me dovodi do vrlo važne stvari, a to je upravo supstrat koji je idealan za Hoye. Nije dobro za zdravlje korijena da se zemlja sporo suši, a to će biti slučaj ako je naša Hoya posađena isključivo samo u zemlji za sobne biljke (sam treset npr.), bez ikakvog drugog supstrata koji pomaže kod drenaže.
Kako bi dobili idealni supstrat za Hoye, važno je da u zemlju za sobne biljke umiješamo nešto što će omogućiti bolje proticanje vode i brže sušenje zemlje, poput perlita. Više o različitim supstratima pišem u – Supstrati za sobne biljke | kako postići optimalnu drenažu zemlje.
Uz to, dobro je umiješati i supstrata za orhideje, odnosno kore.
U grubo rečeno, u volumenu možete pomiješati 1/3 (do 50%) zemlje za sobne biljke, te ostatak 1/3 (ili oko 25%) perlita i 1/3 (ili oko 25%) supstrata za orhideje (kore).
Uz dobro propustan supstrat, važno je da je vaša Hoya posađena u posudu koja na dnu ima odvodne rupice kako bi se sav višak vode prilikom zalijevanja mogao iscijediti vani. Ne smijemo dopustiti da se taj višak zadržava u samoj tegli kako s vremenom ne bi počeo štetiti njenim korijenima.
Kada je potrebno presaditi Hoyu?
Ukoliko ste tek stigli kući s novom Hoyom, svakako nije potrebno da ju odmah presadite, dapače. Pronađite joj odgovarajući položaj u kući i pustite da se aklimatizira na novi prostor.
Hoye općenito rijetko zahtijevaju da ih se presađuje.
Moguće je da će proći i 3 godine, a da još neće biti potrebno da presadite vašu Hoyu. Niti kada je vezana korijenjem, je nije potrebno odmah presaditi. Dopustite joj da uživa u svojoj teglici i tek kada primijetite da ju je nadrasla i da zbog toga da slabije raste – tada je presadite u posudu koje je tek jednu veličinu veća od trenutne.
Također, bit će je potrebno presaditi ukoliko se nalazi u lošem supstratu koji se jako sporo suši.
U tom slučaju, nakon što prođe par tjedana aklimatizacije, i procijenite da je trenutni supstrat loš za vašu biljku, napravite novu smjesu koja će biti dobro propusna i prozračna i u nju presadite vašu Hoyu. U ovom slučaju neće biti potrebno da uzimate veću posudu.
Je li potrebno gnojiti Hoyu?
Kako i ostale biljke, i Hoye zahtijevaju povremenu prihranu, i to samo dok aktivno rastu – od proljeća do jeseni.
Dovoljno je gnojiti ih jednom mjesečno, i za to možete koristiti univerzalno gnojivo, dodatno razrijeđeno u vodi – čak i više razrijeđeno nego što piše u uputama na ambalaži. Pauzirajte gnojenje u zimskim mjesecima.
Ukoliko vidite da će vas Hoya obradovati cvijetom, možete je u periodu cvatnje gnojiti i gnojivom za Orhideje.
Je li Hoya otrovna za kućne ljubimce?
Hoya je kategorizirana kao biljka koja nije otrovna za kućne ljubimce i ljude. Međutim, moguće je da će napraviti slabo i izazvati nagon na povraćanje ukoliko se pojede. Zato je najbolje staviti ju izvan dohvata kućnih ljubimaca ukoliko vidite da bi ju htjeli grickati.
Izvrstan clanak, hvala. Sada znam da bih trebao malo popraviti zemlju u kojoj mi hoja raste, sve je uzadjeni u klasicni supstrat za cvijece (sami treset). U kuci imamo hoyu staru 30 ak godina i njene potomke, nikada nije cvala, ali uvikek lijepo i zdravo raste. Imate li kakav savjwt da napokon dozivimo i cvjetice?
Pozdrav Robert,
puno hvala!
Ispričavam se na kasnom odgovoru. Je li vaša Hoja procvjetala ovog ljeta?
Ukoliko nije, nadam se da će vam ovaj novi članak biti od pomoći – https://pjantina.com/kako-potaknuti-hoju-na-cvjetanje-sve-sto-trebas-znati-o-ovom-jedinstvenom-cvijetu/
Lijepi pozdrav