Kupili ste novu biljku i s uzbuđenjem ju donijeli kući, ali niste sigurni na koje mjesto ju staviti? Najvažnije je da joj osigurate nekoliko sati sunčeve svjetlosti dnevno, i od tuda krenete. Ukoliko primijetite da joj se to mjesto ne sviđa, preselite ju na drugo i tako testirate.
Rijetko kad možete pogriješiti ako stavite biljku blizu istočnog i zapadnog prozora. Osobno smatram da je najbolje osvjetljenje upravo ono koje nam ulazi kroz istočne i zapadne prozore.
Ukoliko imate samo prozore sjeverne orijentacije, stavite biljku što bliže tom prozoru kako bi maksimalno mogla iskoristiti svaku minutu takvog osvjetljenja. S druge strane, ukoliko imate samo južno orijentirane prozore, pripazite da zaštitite biljku od direktnih sunčevih zraka u periodu kada su one najjače.
Raspon osvjetljenja
Raspon osvjetljenja u našim domovima može varirati od direktne sunčeve svijetlosti pa sve do slabog osvjetljenja, odnosno tame. Svatko od nas ima različite uvjete koji variraju čak i od sobe do sobe, a ne samo od stana do stana.
Direktno osvjetljenje
Ukoliko sunčeve zrake prodiru kroz vaš prozor direktno na listove vaše biljke, bez zavjese ili nekakve druge prepreke koja se može pronaći na putu sunčevim zrakama, pričamo o direktnoj sunčevoj svjetlosti.
Važna karakteristika koju moramo uzeti u obzir u ovom slučaju je da će pod ili objekt na koje zraka “tuče” biti vrlo vrući, ili kada biste npr. stavili ruku na takvo mjesto, koža bi vam pocrvenila.
Ovo je zapravo vrlo važan faktor, jer sunce nije toliko jako u svako doba dana. Ujutro i u kasno poslijepodne zrake su slabijeg intenziteta. Stoga kada pričamo o direktnoj sunčevoj svjetlosti u kontekstu osvjetljenja naših sobnih biljaka – podrazumijeva se mjesto na kojem je lako moguće da će se listovi biljke oštetiti, odnosno, da će doslovno izgoriti, a to će zasigurno biti zrake koje prodiru kroz južno orijentirane prozore kada je sunce najjače.
Zašto dođe do oštećenja listova?
Do oštećenja dođe zbog toga što biljka ne može prenijeti dovoljno vode do listova. Stanice na listovima koji su na udaru sunčevih zraka jednostavno se osuše i rezultat su onda smećkaste suhe flekice po listu i uz rub lista.
Rijetko koja sobna biljka će podnositi direkte sunčeve zrake bez da joj se ošteti lišće.
Zato zavjese nisu potrebne na sjevernom, istočnom i zapadnom prozoru, ali biljke koje imam blizu južnih prozora su zaštićene laganim propusnim bijelim zavjesama koje na taj način stvaraju – jako, ali indirektno osvijetljenje.
Čak i one biljke koje u svojim prirodnim staništima rastu na punom suncu, poput kaktusa, trebaju određeni period privikavanja na takav intenzitet svjetlosti ako su uzgajani u zatvorenim prostorima sa slabijim osvjetljenjem.
Jako indirektno osvjetljenje
Većina sobnih biljaka voli upravo jako, ali indirektno osvjetljenje. Zato najviše volim imati biljke na istočnom i zapadnom prozoru, a one koje su na južnoj orijentaciji štiti lagana bijela zavjesa. Zavjese koje ja imam su iz Ikee – i meni su super baš zato što propuštaju svjetlost.
Ova razina osvjetljenja je najoptimalnija za većinu sobnih biljaka. Omogućava im da dobiju potrebnu količinu sunčeve svjetlosti za fotosintezu, tako brže rastu i sretnije su.
Srednje jako osvjetljenje
Srednje jako osvjetljenje malo je teže definirati. Ja osobno srednjim osvijetljenjem smatram određenu poziciju koja je osvjetljena nekoliko sati u toku dana, ali je udaljena od prozora nekoliko metara. Npr. biljke koje su mi 2-3m udaljene od prozora smatram da dobivaju srednje jako osvjetljenje.
Dok većina sobnih biljaka voli jako indirektno osvijetljenje, neke vrste vole i ovakav intenzitet svijetla, poput Calathea. S druge strane, imamo i biljke koje će podnijeti ovoliku količinu osvjetljenja. To su biljke poput Dracene, Sansevierie, Filodendrona, Zlatnog puzavca i sl.
Slabo osvjetljenje
Postoje biljke, i naići ćete na mnogo članaka koji nabrajaju liste biljaka koje “vole” tamu, koje će podnijeti minimalne količine osvjetljenja, ali to ne znači da i žele živjeti u takvim uvjetima.
Slabo osvijetljenje moglo bi se prevesti i kao “tama za biljke”.
U grupu biljaka koje vole tamu najčešće ćete pronaći Sansevieriju, Zamiju (ZZ biljku) i Zeleni ljiljan. I dok je istina da će ove biljke podnijeti male količine svjetlosti i preživjeti na slabo osvijetljenom mjestu, istina je isto da će biti sretnije na svjetlijem mjestu.
Imajte na umu da “slabo osvjetljenje” i dalje znači nekakvu količinu svjetlosti. Niti jedna biljka neće dugo preživjeti bez ikakve svjetlosti. Biljkama koje pustite u mraku listovi će s vremenom će početi blijediti.
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, biljka neće rasti, neće fotosintetizirati, neće efikasno iskorištavati vodu i izgubit će čvrstoću.
