Aglaonema | njega i održavanje

Aglaonema – predivna, ali često podcijenjena biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih dijelova Azije. Ona koja vam je sigurno poznata, koja je kod nas prisutna u gotovo svakoj zgradi, je Aglaonema Modestum, dok su danas sve češće druge vrste koje najčešće imaju prošarane listove bijelom ili rozom bojom. Zbog svoje nezahtjevne prirode, idealne su za početnike, a više o održavanju pročitajte u nastavku.

Aglaonema Modestum skroz zelenih listova možda je jedna od najčešćih sobnih biljaka u našim krajevima. Ne samo da krasi mnoge domove, već vrlo često krasi i stubišta zgrada, pa i bolnice i razno razne poslovne prostore. To nije slučajnost, jer može živjeti u širokom rasponu osvjetljenja, uz to što nije osjetljiva i teška za održavanje.

Postoji više vrsta Aglaonema, i dok je zelena Aglaonema Modestum kod nas toliko česta, ja ih do sada nisam nigdje pronašla u prodaji. Super je što se ova biljka vrlo lako i uspješno razmnožava te se upravo na taj način “širi” od kuće do kuće.

Neke koje sve češće možemo pronaći:

• 

• 

• 

Kako bi vaša Aglaonema uvijek lijepo izgledala, brišite joj listove mokrom krpom u mikrofibri kada primijetite da se prašina počela sakupljati na njima. To će biljci također pomoći da upije više svjetlosti, a time se može i spriječiti eventualno širenje nametnika.

Aglaonema – osvjetljenje

Aglaonema je zahvalna za imati kod kuće upravo zato što može boraviti u prostoru ograničenog osvjetljenja. Zato i je jedna od najčešćih uredskih biljaka.

To što može preživjeti u ograničenom osvjetljenju, ne znači da joj ne treba svjetlosti, dapače. Što više svjetla joj pružite, to će ona brže rasti i s vremenom će rađati sve veće i veće listove.

Ono što je važno za imati na umu je da svjetlost koju Aglaonema dobiva mora biti isključivo indirektna.

Direktne sunčeve zrake, naročito one koje nam prolaze kroz južno orijentirane prozore, vrlo brzo mogu oštetiti listove vaše Aglaoneme. Jednom kada listovi dobe smeđe suhe flekice, više se ne mogu vratiti da budu skroz zeleni.

Direktne sunčeve zrake vrlo lako možete pretvoriti u indirektno osvjetljenje pomoću laganih bijelih zavjesa ili zastora. Na taj način možete Aglaonemu imati skroz blizu južnog prozora.

Ukoliko nemate ili ne želite imati zavjese, dovoljno je samo biljku odmaknuti par metara u prostor i intenzitet osvjetljenja će se već uvelike smanjiti.

Dakle, vašu Aglaonemu možete imati u sobi bilo koje orijentacije – istočne, zapadne, južne pa čak i sjeverne – sve dok dobiva nekoliko sati srednje do jakog indirektnog osvjetljenja.

Izbjegavajte staviti vašu Aglaonemu na hladna mjesta, na udar propuha ili klime.

Aglaonema dosta sporo raste, naročito ove “novije” vrste sa rozim šarama, tako da ako želite brži rast vaše Aglaoneme, svakako joj priuštite više svjetla.

Aglaonema – zalijevanje

Aglaonemu je dovoljno zalijevati jednom kada joj se zemlja gotovo skroz posuši.

Prije zalijevanja uvijek je važno napipati zemlju i provjeriti je li potrebno zalijevati ili ne.

Nažalost se ne možemo voditi tuđim uputama i zalijevati je npr. svakih 7 dana. Koliko često će se zemlja sušiti i samim time pojaviti potreba za zalijevanjem Aglaoneme, ovisit će o nizu različitih faktora.

Ono što je moguće je da po sezoni ulovite ritam kada je po prilici vrijeme zalijevanja, odnosno koliko brzo se suši zemlja određene biljke.

Tako je moguće da ćete si s vremenom moći stvoriti rutinu zalijevanja. Ali niti ja, niti itko drugi vam ne može reći da vašu Aglaonemu zalijevate jednom tjedno, bez da je ta osoba prije toga imala ikakav kontakt s vašom biljkom.

Ono što je važno kod zalijevanja je da ne zalijevate konstantno, bez da dopustite da se zemlja osuši barem za dužinu vašeg prsta.

Ukoliko je zemlja suha za dužinu vašeg prsta, možete zaliti vašu Aglaonemu. U suprotnom, ako osjetite da je zemlja još uvijek vlažna, sačekajte još nekoliko dana.

Dok zalijevate vašu Aglaonemu, pobrinite se da voda prođe kroz sve dijelove posude i zalijevajte sve dok višak vode ne krene curiti van iz posude. Taj višak vode važno je da bacite barem nakon pola sata, kako ne biste zaboravili to učiniti kasnije. Najgore što možete napraviti je da biljka uvijek ostane sjediti u tom višku vode koji se zadrži u tanjuriću ili ukrasnoj posudi. To će s vremenom dovesti do truljenja korijena.

Super je kod Aglaoneme isto to što ju je stvarno teško utopiti, pa se i po tome ističe kao vrlo zahvalna i jednostavna biljka.

Zemlja za Aglaoneme

Zemlja za Aglaoneme treba bili lagana i propusna, ali da istovremeno zadržava dovoljno vlage.

Što pod time mislim je da uz materijal koji zadržava vodu (treset, kokosova vlakna) dodate i materijale koji će omogućiti bolji protok vode kroz zemlju.

Dovoljno je da u zemlju za sobne biljke dodate perlita ili nekog sličnog supstrata, pa čak i malo kore za Orhideje.

Više o tome kako napraviti idealan supstrat za vašu Aglaonemu, bacite oko na članak – Supstrati za sobne biljke | kako postići optimalnu drenažu zemlje u kojem prolazimo kroz važnost optimalne drenaže zemlje, zašto je to ključno za zdravlje vaših biljaka i što koristiti kako bi to postigli.

Aglaonema – gnojenje

Aglaonemu možete gnojiti jednom mjesečno tijekom sezone rasta s dodatno razrijeđenim univerzalnim gnojivom za sobne biljke.

Tako da ukoliko npr. u uputama piše da razrijedite čep u litri vode, možete slobodno razrijediti čep u 2L vode – omjeri gnojiva i vode ovisit će od proizvođača do proizvođača. To bih svakako savjetovala ukoliko imate svjetlije vrste Aglaoneme, poput one s rozim flekicama.

Ima nekih koji svoje Aglaoneme gnoje i samo dva puta godišnje. Tako da i ako zaboravite koji put pognojiti, neće biti ništa. Ja ih gnojim jednom mjesečno od proljeća do sredine jeseni, u studenom skroz prestanem s gnojenjem sve do ožujka, nakon čega opet krećem gnojiti.

Aglaonema – cvijet

Rod Aglaonema pripada porodici Kozlačevki.

Toj porodici pripadaju mnogi drugi poznati rodovi sobnih biljaka poput Filodendrona, Monstera, Anturijuma, Spatifiluma, Kaladijuma itd.

Kod svih ovih biljaka možete primijetiti vrlo sličan cvijet.

Za njega su specifične brakteje (spathe) koje obavijaju i štite sam cvijet (spadix).

Cvijet nije neke naročite ljepote ovako na prvu, ali jednom kada se malo bolje zagledate, opet se pronađe i u njemu nešto lijepo i posebno.

Ukoliko vam se svijet ne sviđa, možete ga slobodno odrezati. Nije nužno potrebno da ga odrežete jer nije da će biljka uvenuti ukoliko ne uklonite cvijet, ali će svakako usporiti rast i razvoj listova. Stoga je na vama želite li ili ne odrezati cvijet.

Aglaonema vs Spatifilum

Ova naša klasična Aglaonema vrlo se često brka sa Spatifilumom, što nije čudno. Čak sam i od dugogodišnjih cvjećara čula da je Aglaonema Modestum (nisu znali da se zove Aglaonema) vrsta Spatifiluma. Ali nije.

Ja, dok još nisam znala da se moja Aglaonema tako zove, isto sam na prvu pomislila da je moguće riječ o nekoj vrsti Spatifiluma, upravo jer su me listovi podsjećali na listove Spatifiluma. Ali kako nikako nisam mogla pronaći niti jedan Spatifilum koji tako izgleda, nastavila sam dalje tražiti i tako sam nakon nekog vremena, napokon, došla do točnog naziva.

Ono što najviše vara su listovi. Njihovi listovi su vrlo slični zbog svojih “udubljenja” iako, ako se malo bolje zagledamo, lako možemo vidjeti da se ipak razlikuju. Listovi Spatifiluma puno su uži i duži u usporedbi s Aglaoneminim. Također su listovi Spatifiluma i puno tanji.

• 

• 

Kao što smo i ranije spomenuli, oba roda su iz iste porodice Kozlačevki, zbog čega dijele neke sličnosti, ali ne spadaju u isti rod biljaka. Aglaonema je Aglaonema, a Spatifilum je Spatifilum, i svaka od njih ima svoje vrste i kultivare.

Ako vam je i dalje teško dokučiti koju vrstu biljke vi imate, u vrijeme cvatnje bit će vam sve jasno. Iako dijele neke sličnosti, cvjetovi ovih dviju vrsta su skroz različiti.

• 

•