Najvjerojatnije ste čuli kako nije dobro držati sobne biljke u spavaćoj sobi. To vjerovanje polazi od premise da biljke noću u prostor otpuštaju ugljikov dioksid. Mogu li sobne biljke stvarno utjecati na naš san i postoje li biljke koje noću ne oslobađaju ugljikov dioksid? Odgovore na ova pitanja (i više) ćete pronaći u nastavku ovog članka.
Napokon uživamo u proljeću, biljke bujaju na sve strane i priroda se počela kititi najljepšim nijansama zelene boje. Temperature su ugodne i sunce nije još toliko oštro.
Vanjske biljke počinju listati, trava polako ponovno niče nakon dugog zimskog sna i predivni zeleni tepisi su sve češći prizor u našim krajolicima.
Ovakav prizor će se za nekoliko mjeseci dosta promijeniti (ukoliko se trava i dalje ne nastavi redovno zalijevati).
Jako ljetno sunce počet će isušivati travu kojoj smo se toliko radovali na proljeće.
Ali zašto se suše samo one biljke oko kojih se toliko trudimo, koje toliko pazimo i mazimo?
Dok tamo u nekom kutu dvorišta samonikla “porculanska trava” ili ona čuvarkuća na krovu koja raste bez vode i zemlje izgledaju savršeno?
Proces fotosinteze
Proces fotosinteze jedan je od najvažnijih procesa koji se odvija u prirodi.
Uz sunčevu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid, biljka sama sebi proizvodi hranu, energiju koju pohranjuje u obliku šećera. Ona nama najznačajnija “nuspojava” je kisik kojeg biljka potom oslobađa u atmosferu.
Ono karakteristično za ovu “vrstu” fotosinteze je da biljka prikuplja ugljikov dioksid (CO2) tijekom dana kada istovremeno oslobađa kisik (O2), dok noću oslobađa CO2.
Ovakav proces fotosinteze se odvija kod najvećeg postotka biljaka.
Spomenuli smo vrlo važan faktor – sunčevu svjetlost. Sunčeva svjetlost je potrebna kako bi se taj proces mogao uopće odvijati i kako bi biljka mogla ultimativno stvarati kisik.
Kako je onda moguće da neke biljke obavljaju proces fotosinteze noću?
Zasigurno ste se susreli s pojmom CAM fotosinteze.
Možda ne sa točno ovim stručnim nazivom, ali ste čuli npr. za biljke koje noću proizvode kisik, biljke koje je dobro držati u spavaćoj sobi, biljke koje noću ne luče ugljikov dioksid u prostor i sl. varijacije na temu.
Što je to CAM (Crassulacean acid metabolism) fotosinteza i kako ona funkcionira?
Postoje biljke koje su se prilagodile sušnim predjelima u kojima rastu. To su mjesta bez značajnog hlada, s visokim temperaturama i rijetkim kišama.
CAM fotosinteza je i otkrivena najprije kod porodice Crassulaceae (Tustikovke) koje su specifične po svojim sukulentnim listovima i rastu u sušnim predjelima.
Ovoj porodici pripadaju Kalanhoe, Sempervivumi, Sedumi, Aeoniumi i mnogi drugi poznati sukulenti.
Upravo sukulente i vežemo uz sušna područja, zbog njihove građe listova koja ima sposobnost zadržavati vodu i stoga ne zahtijevaju često zalijevanje.
Jeste li se kada zapitali što to omogućava ovim biljkama da imaju tu sposobnost zadržavanja vode i kako mogu tako dugo preživjeti bez kiše, ili u našem slučaju, bez zalijevanja?
CAM fotosinteza omogućava pohranu vode i ravnotežu ugljika upravo biljkama koje rastu u uvjetima ekstremne suše. Ovo zapravo predstavlja svojevrsnu modifikaciju “klasičnog” procesa fotosinteze.
Za razliku od biljaka koje obavljaju “klasičan” proces fotosinteze (poznata i kao C3 fotosinteza) i kojima su stome otvorene tijekom dana, CAM biljke otvaraju svoje stome tijekom noći i tada fiksiraju/zadržavaju molekule CO2.
Stome su otvori na površini lista biljke koji se otvaraju i zatvaraju, kontrolirajući tako izmjenu CO2 i transpiraciju (lučenje/isparavanje vode iz biljke).
Više o stomama pričamo u člancima – Gutacija | regulacija vode kod sobnih biljaka i Uvijanje listova kod sobnih biljaka | razlozi i rješenja.
Ukratko – otvorene stome znače transpiraciju i unos CO2.
Stoga, CAM fotosintezu možemo interpretirati kao proces koji omogućava biljci da minimizira gubitak vode.
Samim time što biljka otvara svoje stome noću, potreba za isparavanjem vode značajno se smanjuje – što direktno smanjuje transpiracijski gubitak vode.
Upravo zbog navedenog, CAM fotosintezu možemo interpretirati kao mehanizam za preživljavanje jer omogućuje biljci unos CO2 (koji joj je neophodan) uz reducirani gubitak vode.
Razlikujemo dvije grupe CAM biljaka.
S jedne strane imamo biljke koje trajno obavljaju ovakav proces fotosinteze, tzv. obvezujući CAM.
S druge strane imamo biljke kod kojih se može inducirati CAM fotosinteza, tzv. fakultativni CAM. Tu promjenu sa C3 na CAM fotosintezu će izazivaju vanjski uvjeti – fotoperiod (duljina dana/noći), manjak vode i sl.
Istraživanja su pokazala da CAM biljke imaju smanjenu produktivnost, ali mogu preživjeti u ekstremnijim i neobičnim uvjetima.
Značili to da CAM biljke ispuštaju kisik noću?
Mogli bi reći da je CAM fotosinteza još dosta neistraženo polje i da ne postoji jedinstveni odgovor što se tiče oslobađanja kisika.
Neki znanstvenici se vode teorijom da CAM biljke ispuštaju kisik tijekom noći, kada dolazi do izmjene plinova jer biljka tada upija CO2. Drugi pak smatraju da CAM biljke ispuštaju kisik postepeno tijekom dana.
Ali jedno je sigurno, a to je da CAM biljka noću ne ispušta CO2 već ga upija.
U svakom slučaju, ukoliko ste skeptični oko unošenja sobnih biljaka u spavaću sobu zbog lučenja CO2, ne morate brinuti.
Da bi biljke imale značajniji efekt na vaš prostor u smislu postotka određenih plinova u zraku, bilo bi potrebno imati cijelu džunglu biljaka u sobi. Nekoliko biljaka koje će unijeti malo zelenila i mira u vašu sobu, neće negativno utjecati na vas. Ono što eventualno možete izbjegavati u spavaćoj sobi su biljke jakog mirisa.
Poznate CAM biljke
CAM biljke su u načelu sukulenti. Uz sukulente, u ovoj grupi ćemo pronaći i epifitne vrste poput Tillandsija i dr. vrsta Bromelija, kao i neke vrste Orhideja, koje su ovu sposobnost razvile zbog njihovog načina rasta.
Kako rastu kao epifiti, pridržavajući se za druge biljke, umjesto da rastu iz zemlje – dobivaju u načelu vode u ograničenim količinama (samo iz kiše i vlage). Upravo stoga su i takve biljke također prilagođene da štede što je više vode moguće.
Neke od najpoznatijih CAM biljaka su:
- Ananas
- Agave
- Sansevieria
- Hoya
- Kalanchoe
- Opuntia
- Yucca
- Crassula
- Tillandsia
- Phalaenopsis Orhideja
