Ukoliko ste imali priliku svjedočiti cvjetanju Hoje, znate da je to nešto posebno, naročito kada vas nakon više godina nagradi i pusti svoj prvi cvijet. Opojni miris koji se širi i koji ispuni cijelu sobu nešto je čega ćete se sigurno zauvijek sjećati. Ako vaša Hoja još nije procvjetala, u nastavku članka saznajte koji su mogući razlozi i kako potaknuti biljku da procvjeta.
Moja Hoya Carnosa ovog me proljeća oduševila sa svojim prvim cvjetovima. To mi je značilo još više nego u bilo kojem drugom slučaju, jer sam ju uzgojila iz male reznice s tek 2 lista koju mi je na ljeto prije 3 godine dala moja nona. Da ju samo danas može vidjeti, koliko je narasla i kako predivne cvjetove ima, bila bi oduševljena.
Od male reznice od svojih možda 10ak centimetara, sada je prava dama koja se toliko razgranala i izdužila da trenutno zauzima najvišu policu kako ne bi puzala po podu.
Ako imate Hoju koja još uvijek nije procvjetala, nadam se da će vam ovaj članak pomoći i da ćete sljedeće godine i vi uživati u cvijetovima vaše Hoje!
O CVIJETU
Prije nego što se posvetimo potencijalnim razlozima zbog kojih vaša Hoja ne cvijeta i kako je možemo potaknuti na cvjetanje, ajmo prvo vidjeti kako izgledaju ti njeni jedinstveni cvjetići.
Svi cvjetovi se sastoje od dva reda latica zvjezdastog oblika i za razliku od većine drugih cvjetova, Hojini cvjetovi su tvrdi i mesnati. Vanjski red latica se naziva Corolla – vjenčić, a unutarnji red latica se naziva Corona – pridodani vjenčić ili krunica.
Cvjetovi rastu u obliku klupka, a jedno klupko, ovisno o vrsti, može imati između 6 i čak 40 cvjetića!
To klupko se razvija iz posebne cvjetne stapke (eng. peduncle).
Ono najvažnije je da nikad ne odrežete cvjetnu stapku jer će se iz nje – iz tog istog mjesta – ponovno razviti cvijet.
Ovisno o vrsti Hoje, ovisit će i boja njenog cvijeta. Postoje bijeli, rozi, crveni, žuti i ljubičasti cvjetovi, i sve nijanse između. Također, razliku možemo pronaći i kod oblika cvijeta, pa će tako neke Hoje imati više plosnate cvjetiće, dok će druge imati više ispupčene.
Životni ciklus Hojinog cvijeta možemo podijeliti na 4 stadija:
- razvoj cvjetne stapke
- formiranje pupoljka
- razvoj pupoljka
- cvjetanje
Kada Hoja procvjeta, počet će ispuštati opojan miris i nektar. Miris postaje intenzivniji noću, jer u svom prirodnom staništu Hoje tako privlače oprašivače, poput noćnih leptira.
Miris je u večernjim satima toliko jak da sam je trebala preseliti iz spavaće sobe jer od intenzivnosti mirisa nisam mogla spavati. Ono što je mene oduševilo je kako se, bez greške, svake večeri “upalila” i, na nekoliko sati, počela jako mirisati.
Teško mi je opisati notu mirisa. Najbolje bi ga opisala kao osvježavajući cvjetni miris, ali ekstra koncentriran, poput Jasmina.
Hojini cvjetovi mogu trajati nekoliko dana do nekoliko tjedana, tako da ćete zasigurno imati vremena uživati u njima.
Ovisno o vrsti Hoje i uvjetima u kojima se nalazi ovisit će dužina trajanja cvijeta.
Moja Hoja Carnosa cvjetala je tri puta ove godine, sredinom svibnja, početkom srpnja i krajem kolovoza, sve iz iste cvjetne stapke. Zato ponavljam – prije nego režete neki dio vaše Hoje, dobro pripazite da ne izrežete cvjetnu stapku.
Treba li odrezati cvijet nakon cvatnje?
Hoja će sama otpustiti svoj stari cvijet kada bude vrijeme za to. Zato, kada se cvijet krene sušiti, ne trebate ništa rezati, samo prepustite prirodi da odradi svoje.
Kako potaknuti Hoju na cvjetanje?
Prije svega trebam napomenuti da Hoje zahtijevaju određenu starost, odnosno zrelost, da bi procvjetale. Zato ako vaša Hoja ima 1- 5 godina, iako je malo razočaravajuće, sasvim je normalno da još ne cvijeta.
Ako je vaša Hoja ipak nešto starija, evo na što možete obratiti pažnju kako bi ju potakli da procvjeta:
- osvjetljenje
- veličina posude
- stres
Osvjetljenje
Kako smo pričali u članku Hoja (Hoya) – voštani cvijet | njega i održavanje, Hoje mogu rasti u širokom spektru osvjetljenja. Zato je moguće da ona uspješno raste i u nekom malo mračnijem uglu, koji prima tek dovoljno svjetlosti da se biljka može razvijati.
Za cvjetanje je optimalno ipak držati Hoju u uvjetima dobrog osvjetljenja. Jer ako biljka ne dobiva dovoljno svjetlosti, znači da nije u mogućnosti razviti dovoljno energije, a cvjetanje iziskuje puno energije.
Veličina posude
Važno je da Hoja nije posađena u prevelikoj posudi i da joj dopustite da bude vezana korijenjem. To je važno i za opću dobrobit biljke, ali kod Hoja to može potaknuti cvjetanje.
Stres
Ovdje mislim na “pozitivan” stres, i to na dvije vrste stresa.
Prvi se odnosi na temperaturu.
Kao i mnoge sukulentne biljke, a naročito kaktusi, period mirovanja zimi u prostorijama s nešto nižim temperaturama može potaknuti cvjetanje.
Moram naglasiti da su moje Hoje i zimi sve sa mnom u prostorijama koje su grijane, tako da osobno nisam testirala tu praksu, dok vam za kaktuse to mogu garantirati. Oni ne da su u ne grijanim ili slabo grijanim prostorijama, već zime provode na balkonu, na milosti i nemilosti vanjskih uvjeta (samo da naglasim da je ipak u pitanju mediteranska klima, a ne kontinentalna).
Što me dovodi do druge vrste stresa, a to je period suše.
Bilo je tu nekoliko suhih listova. Ako imate Hoyu Carnosu znate koliko su ti listovi mesnati i koliko suše je potrebno da bi se tako jedan buckasti, mesnati list uspio osušiti. Sušili su se naravno oni najstariji listovi, a uz to je i biljka nešto slabije razvijala nove listove.
Nakon skoro 2 mjeseca ne zalijevanja – njoj je u globalu bilo dobro.
Da bi potaknuli tzv. period suše, potrebno je ne zalijevati 4-5 tjedana. Zatim možete zaliti i ponovno pustiti 4-5 tjedana bez zalijevanja. Nakon toga, nastavite normalno zalijevati kada se zemlja skroz posuši (kakvo je pravilo za zalijevanje Hoja).
Za izazivanje suše, dopustite da prođe 4-5 tjedana prije ponovnog zalijevanja.
Ako se pitate “u čemu je razlika ako i inače za zalijevanje treba čekati da se zemlja osuši” – razlika je u tome što kod redovnog zalijevanja, jednom kada se zemlja osuši – vrijeme je da se biljka zalije.
Ali kod izazivanja stresa i tzv. stanja suše, mi nećemo zaliti jednom kada se zemlja skroz osuši, već ćemo od tog trenutka čekati još nekoliko tjedana. I u tih nekoliko tjedana će biljka biti u tom “sušnom stresu”.
Period suše ne izazivamo samim time što čekamo da se zemlja osuši između dva zalijevanja, već kad nastupi potreba da se zalije, mi još dodatno to odložimo na nekoliko tjedana.
Mi zapravo, svim ovim “trikovima”, nastojimo oponašati vanjske uvjete, odnosno uvjete njezinog prirodnog staništa. Sve to kako bi nam Hoje procvjetale u sobnim uvjetima – što je itekako moguće.
To su uvjeti u kojima biljka dobiva optimalnu količinu osvjetljenja, te prirodne periode niske temperature i prirodne periode suše.
Ako želite podijeliti s nama vaše procvjetale Hoje, pošaljite nam slike na e-mail info@pjantina.com i mi ćemo ih s veseljem podijeliti ovdje na pjantina.com!
