Košarica

Platycerium bifurcatum [Staghorn fern] | njega i održavanje

Platycerium bifurcatum najčešća je vrsta ovog zanimljivog roda paprati. Raste kao epifit pod krošnjama stabala i ne ponaša se u svemu kao “klasična paprat”. Zato je idealna ukoliko tražite paprat koja ne zahtijeva puno pažnje, a opet pruža onaj osvježavajući džunglasti ugođaj.

Platycerium bifurcatum ima nekoliko zanimljivih karakteristika.

Ova paprat u prirodi raste kao epifit, pod krošnjama stabala. Prirodno stanište ove zanimljive paprati je područje Australije i Indonezije.

Sama biljka se sastoji od plodnih i sterilnih listova. Plodni listovi koji stvaraju spore putem kojih se paprati razmnožavaju, s vremenom poprimaju izgled po kojem je ova paprat poznata i kao paprat “Jelenji rogovi” ili na eng. Staghorn fern ili Elkhorn fern.

Mladi listovi su u početku samo lagano zaobljeni pri vrhu, ali kako se biljka razvija, tako i listovi počnu dobivati svoj karakterističan izgled koji podsjeća na jelenje rogove.

Pri bazi biljke se nalaze sterilni listovi. Ti listovi, iako ne služe za razmnožavanje biljke, također imaju ključnu ulogu u razvoju biljke.

Oni obavijaju korijene i omogućuju biljci da se u prirodi pričvrste za stablo te da zadržavaju vodu i organske ostatke iz kojih potom crpi nutrijente. Jer od samog drva na kojem raste paprat ne crpi ništa.

Mladi sterilni listovi su zelene boje, a kako stare poprimaju smeđu boju. Primijetit ćete kako ti listovi s vremenom počnu stvarati slojeve oko samih korijena.

Važno je da ne skidate smeđe sterilne listove samo zato što vam se ne sviđa boja. Takva boja je dio razvoja biljke i, kao i plodni listovi, tako su i ovi listovi važni za daljnji razvoj.

Platycerium bifurcatum | osvjetljenje

U prirodi ova paprat raste u sjeni, pod krošnjama stabala. Najčešće raste pri samom vrhu, ali može rasti i pri dnu stabla – i zato je vrlo prilagodljiva što se tiče osvjetljenja.

Važno je razumjeti kako raste u prirodi jer nam pokazuje kako, za razliku od nekih drugih vrsta paprati, ona ipak traži malo jače, ali opet (obavezno) indirektno osvjetljenje.

Može tolerirati i nešto slabije, srednje osvjetljenje (npr. nekoliko metara u prostoru od dobro osvijetljenog prozora), međutim uživati će i rasti će puno brže u jakom, ali indirektnom osvjetljenju.

Platycerium, kao uostalom i sve biljke, raste prema izvoru svjetlosti. Međutim, kako ova paprat raste na karakterističan način, želim dodatno istaknuti da je najbolje postaviti ju nasuprot prozora, a ne sa strane prozora.

Osvjetljenje istočnog i zapadnog prozora je idealno.

Odličan izbor je i južno (ili JI/JZ) orijentiran prozor, samo u tom slučaju pripazite da je biljka zaštićena od jakih direktnih zraka, naročito ljeti. U tom slučaju, odmaknite vašeg Platyceriuma od prozora ili ga zaštitite laganom zavjesom, ali koja će i dalje propuštati svjetlost.

Tijekom toplijih mjeseci možete iznijeti vašeg Platyceriuma vani na balkon ili terasu. Također treba pripaziti da nije u kontaktu sa direktnim sunčevim zrakama, već da je u hladu. Uživat će biti vani.

Platycerium bifurcatum | temperatura

Ova vrsta paprati podnosi i dosta hladne temperature, pa i do 0°C.

Međutim, kada na jesen temperature počnu padati, bolje ju je unijeti natrag u kuću.

Tijekom zime može boraviti i u negrijanoj prostoriji.

Platycerium bifurcatum | zalijevanje

Ova vrsta paprati nije slična papratima na koje smo možda malo više navikli.

Iako obožava vlagu (u zraku) i vlažne prostore, ne traži konstantno vlažnu zemlju.

Ova paprat funkcionira na način da joj se supstrat u kojem je posađena lagano osuši između zalijevanja. Naravno, ne treba ju puštati dugo u suhom, ali ne treba niti konstanto zalijevati prije nego što se supstrat uopće krene sušiti.

Prije nego što se bacimo na to KAKO zalijevati, najprije moramo spomenuti način na koji Platycerium može biti posađen.

U prodaji ćete ga najčešće pronaći najnormalnije posađenog sa zemljom u posudi. Međutim, to je način na koji se uspješno razvijaju mladi Platyceriumi. No kasnije, kako rastu, postoje brojne opcije kako ga presaditi.

Instalacija na drvenu dasku

Mnogi ga vole postaviti na drvenu dasku i objesiti ga na zid, poput slike. To, u načelu, i je najprirodniji način na koji naša paprat može rasti.

U tom slučaju se korijenje Platyceriuma obavija Sphagnum mahovinom i veže za drvenu dasku. S vremenom se korijeni i sami zakače za drvo, a sterilni ovalni listovi prekriju mahovinu.

U tom slučaju se biljka zalijeva na način da se ili potapa u vodu na nekoliko minuta ili obilno zalijeva s gornje strane (i to nekoliko puta, kako bi osigurali da je mahovina stvarno upila vodu).

Nakon toga je važno da se višak dobro iscijedi, isto kako ne bi oštetili pod ili druge osjetljive površine.

Sadnja u Sphagnum mahovinu ili u prozračnu mješavinu sa korom

Sadnja u Sphagnum mahovinu funkcionira više manje isto kao i u prethodnom primjeru. Jedina razlika je što Platycerium ne stoji uspravno (kao što zapravo i raste u prirodi), već stoji horizontalno u posudi.

Jednom kada se mahovina malo više osuši, teže upija vodu. Upravo zato je važno i nekoliko puta zaliti ili sačekati da sama upija vodu, kako bi stvarno i zadržala nešto vode.

Slično je i ukoliko presadimo našeg Platyceriuma u prozračnu mješavinu sa korom za Orhideje.

S obzirom da su u ovim slučajevima paprati posađene u posudu, primijetit ćete kako će sterilni listovi skroz prekriti površinu i neće biti prostora za zalijevanje od gore.

Zato je tako posađene Platyceriume potrebno zalijevati od dole, i pustiti ih u vodi neko vrijeme da ju upiju.

Zatim je važno dobro ocijediti, kako bi višak vode iscurio vani, prije nego što vratite paprat na njeno mjesto.

Dobro je posaditi ove paprati i u posude koje imaju rupice i bočno, a ne samo na dnu – kako bi omogućili još bolji protok zraka i što više imitirali njegovo prirodno stanište.

Platycerium bifurcatum | gnojenje

Kako i ostali epifiti, tako niti Platycerium ne zahtijeva puno gnojenja. Biljka u prirodi upija nutrijente iz vode i zraka, i organskih otpadaka koji se zadrže ispod sterilnih listova.

Platyceriuma je u sobnim uvjetima dovoljno gnojiti jednom svakim mjesec ili dva, i to dodatno razrijeđenim univerzalnim tekućim gnojivom za sobne (ili zelene) biljke.

Gnojiti je potrebno kada biljka aktivno raste. U načelu, od ranog proljeća do kasne jeseni.

Je li Platycerium bifurcatum siguran za kućne ljubimce?

Paprati su odličan izbor za sve koji ne žele unositi otrovne biljke u svoje domove zbog svojih znatiželjnih krznenih cimera. Tako je i Platycerium bifurcatum siguran izbor za vaš dom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)