Danas je priznato gotovo 600 različitih vrsta Hoya, a uz kultivare i hibride ovaj broj je još mnogo veći. Neovisno volite li Hoye ili ne, ili se tek upoznajete s njima, nadam se da će vas ovaj članak uvesti u njihov predivan svijet i približiti vam ovaj bogat i raznovrstan rod biljaka.

Hoye nam stižu iz Azije, najčešće iz tropskih šuma Filipina, Indonezije i Indokine. Neke vrste žive i u hladnijim dijelovima istočne Himalaje, Centralne Kine i Japana, dok neke rastu i u Australiji.
U prirodi rastu kao epifiti po drugim stablima ili kao litofiti po stijenama – potpuno neovisno o tlu.
Zahvaljujući timu iz plantcircle.com i njihovim predivnim fotografijama Hoya, u ovom članku imamo priliku vidjeti veliki broj prezanimljivih vrsta Hoya.
Ako vam se neka od prikazanih Hoya svidi, možda ih i pronađete u njihovom webshopu gdje imaju i veliki broj drugih sobnih biljaka.

Hoya wayetii
Kraj toliko raznih vrsta Hoya teško je odabrati najdražu. Mene moja Hoya wayetii očara svaki put kada ju vidim, i zato ćemo započeti upravo s njom.
Hoya wayetii nam dolazi s Filipina i ima posebne uske i mesnate listove tamnih rubova. U prirodi raste kao epifit ili kao litofit.
Stvarno ne traži puno pažnje, i ne zahtjeva nikakve posebne uvjete. Može boraviti i u nešto slabijem osvjetljenju (iako tada sigurno neće cvjetati) i potrebno je samo da ju zalijevate kada se zemlja posuši.
Hoya tsangi

Još jedna Hoya s Filipina i, kao što možete vidjeti, vrlo slična H. wayetti, ali s nešto širim listovima, je Hoya tsangi.
Hoya 'Rosita'

Hoya ‘Rosita’ je hibrid nastao križanjem Hoye wayetii i Hoye tsangi.
Hoya carnosa
Hoya carnosa je najpoznatija i, kod nas, “najstarija” vrsta iz roda Hoye. Prvi put je službeno opisana 1810. g., a ubrzo nakon je stigla u Europu i od tada se proširila u mnoge domove.
U prirodi raste kao epifit ili litofit, i dok mnoge vrste Hoya rastu u tropskoj klimi, ova Hoya većinom nastanjuje suptropske šume Kine, Japana, Laosa i Tajvana.
popularni kultivari Hoye carnose
Danas postoji veliki broj raznih kultivara ove vrste, svaki poseban na svoj način.
Hoya carnosa compacta

Zanimljiva zbog svojih prepoznatljivih uvijenih listova, Hoya carnosa ‘Compacta’ je zapravo nastala iz spontane mutacije Hoye carnose.
Mutacija je opažena u SAD-u, u Kaliforniji, početkom 1960-ih. Ubrzo nakon se počela kultivirati i prodavati kao nova sorta Hoye carnose.
Hoya carnosa compacta variegata

Danas možemo pronaći skroz zelenu ili šatiranu verziju ove biljke.
Hoya carnosa 'Crimson queen'
Hoya carnosa ‘Crimson queen’ karakteristična je po svojim mesnatim listovima ukrašenim bijelim okvirom.

Hoya carnosa 'Krincle'

Hoya carnosa 'Tricolor'
Hoya carnosa ‘Tricolor’ naziv je dobila prema boji svojih listova koji su zeleni, krem i rozi.

Hoya linearis
Još jedna vrsta Hoye koja raste u suptropskoj klimi, i to kao epifitski polugrm, je Hoya linearis. Ova vrsta nastanjuje se u Nepalu, Centralnoj i južnoj Kini, Mjanmaru, Laosu i Vijetnamu.
Jedinstvena je po svojim duguljastim i dlakavim listovima.
Iskustva uzgajanja ove vrste u sobnim uvjetima su podijeljena, od onih koji smatraju da je ovo jedna od težih vrsta za održati na životu do onih kojima je ovo jedna od najdražih Hoya.
Ono što je potrebno znati je da je osjetljiva na previše vode.
Zato joj osigurajte rahli i prozračni supstrat koji neće dugo zadržavati vodu.

Hoya kerrii
Hoyu kerrii sigurno prepoznajete jer je u vrijeme Valentinova neizostavna i može se pronaći u gotovo svakom supermarketu. Toliku popularnost je zadobila zbog svojih predivnih srcolikih listova.
Ono što do sada možda niste vidjeli je kako ta biljka zapravo izgleda u svom “normalnom” izdanju, odnosno s više od jednog lista.
Ako želite Hoyu kerrii dodati svojoj kolekciji sobnih biljaka savjetovala bi vas da kupite jednu već oformljenu biljku s barem dva lista kako bi osigurali da će se biljka stvarno i dalje razvijati.

Hoya kerrii nam dolazi iz Kambodže, Laosa, Malezije, Tajlanda, Vijetnama i Indonezije (otok Java). U prirodi je epifit ili litofit. Zato odlično raste u rahlom i prozračnom supstratu sličnom onom za Orhideje, od mješavine kore, zeolita/perlita i tek malo zemlje za sobne biljke.

Ova vrsta Hoje ima debele mesnate listove, možda i najmesnatije od svih vrsta Hoya, zbog čega lako podnosi sušu i rijetko zalijevanje.
Uz klasičnu skroz zelenu vrstu, danas se mogu pronaći i Hoya kerrii ‘Variegata’ s bijelim rubovima i Hoya kerrii ‘Splash’.

Naziv koji se zna koristiti za ovu vrstu je i Hoya obovata var. kerrii, ali Hoya kerrii je svoja posebna vrsta Hoye i ne spada pod vrstu Hoya obovata. Hoya obovata ima isto veće mesnate listove.
Hoya imbricata
Neke vrste Hoya žive u simbiozi s mravima, a jedna od njih je Hoya imbricata.
Ova Hoya nam dolazi s Filipina i otoka Sulawesi.
U prirodi je ova Hoya epifit i raste tako da po jedan list iz para* prekine rast, a list koji ostane se izravna i pripije uz stablo, stvarajući tako prostor ispod lista u kojem mravi stvaraju svoja gnijezda. Svi zajedno žive u simbiozi i imaju korist jedni od drugih.
*Listovi na Hoji u načelu rastu “u paru”, jedan nasuprot drugog.


Hoya imperialis
Ova vrsta nam stiže iz Tajlanda, Indonezije, Malezije i Filipina. U odgovarajućim sobnim uvjetima jako brzo raste – zato osigurajte da imate prostora za nju.

Hoya imperialis morala je biti dio ovog članka naročito zbog svojih impresivnih cvjetova. U usporedbi s većinom Hoya, ova vrsta ima izrazito velike cvjetove, među najvećima iz roda Hoya.

Hoya krohniana
Hoya krohniana jedna je od vrsta Hoya koje nam stižu s Filipina. Ima preslatke listove, a danas se u prodaji mogu pronaći različite sorte s tamnim i srebrnkastim listovima.
Hoya australis
Kao što možemo pretpostaviti po imenu, Hoya australis je vrsta Hoye koja je porijeklom iz Australije, a raste još i u Indoneziji.
Danas je najpopularnija sorta Hoya australis ‘Lisa’ sa svojim predivnim listovima koji izgledaju kao da su oslikani.



Hoya 'Mathilde'
Hoya ‘Mathilde’ je hibrid nastao križanjem Hoye carnose i Hoye serpens. Ima slatke okruglaste listove i bijele dlakave cvjetiće s rozom sredinom.



Hoya serpens
Hoya serpens nam stiže iz suptropske klime, i to iz Nepala, dijelova istočne Himalaje i Andamanskih otoka.
Ima male i dlakave listove i svijetle zelenkaste dlakave cvjetiće.
Hoya latifolia
Hoya latifolia je u prirodi epifit ili litofit, a stiže nam iz Mjanmara, Tajlanda, Indonezije i Malezije.
Nekada se ova vrsta nazivala Hoya macrophylla, i moguće je da ćete ju još uvijek negdje pronaći pod tim imenom.
U odgovarajućim uvjetima listovi Hoye latifolije mogu narasti i preko 20cm.
Danas se mogu pronaći razne sorte Hoye latifolie, sve s velikim listovima i posebne na svoj način.

Hoya latifolia ‘Sarawak’

Hoya latifolia ‘G. Don’ ili ‘Dinner plate’
Hoya cumingiana
Hoya cumingiana nam stiže s Filipina, Bornea i Jave, gdje raste kao hemiepifit.
To znači da se razvija na stablu i tako u početku raste i živi kao epifit, potpuno odvojena od tla, a s vremenom spušta svoje korijene prema tlu.


Hoya bella
Hoya bella nam dolazi iz Mjanmara i Assama, a vodi se i pod nazivom Hoya lanceolata.
S ovom vrstom trebate samo malo više biti oprezni što se tiče zalijevanja. Ovo je jedna od onih Hoya koja nema toliko mesnate listove i zato se njoj moramo malo drugačije prilagoditi.
Nemojte puštati da se zemlja skroz isuši (ili da provede duže vrijeme u suhoj zemlji) kao što bi to kod “sukulentnijih” Hoya, jer ona nema toliku mogućnost zadržavanja vode u listovima.


Hoya polyneura
Još jedna posebna Hoya koja ima nešto tanje listove je Hoya polyneura. Ova Hoya je podrijetlom iz Assama, Tibeta, Laosa, Mjanmara, Nepala i centralne Kine.

Poput Hoye belle, i H. polyneura traži češće zalijevanje nego mesnatije Hoye. To naravno treba uzeti u kontektsu Hoya i njihovog epifitnog rasta.
Dok ne voli da joj se supstrat bude suh, svejedno ne želi biti u stalno mokroj i gustoj zemlji.
Zato je najbolje imati je u prozračnom supstratu koji će omogućiti protok zraka među korijenima, ali koji će ipak zadržati vodu neko vrijeme da je H. polyneura može iskorištavati.

Hoya gracilis / Hoya memoria
Hoya Gracilis stiže nam s otoka Sulawesi. Ovo je epifitna vrsta Hoye koju je 1908. g. formalno opisao Rudolf Schlechter.
Hoya memoria je porijeklom s Filipina i ona je otkrivena 1981. g. od strane Dalea Kloppenburga i Teda Greena koji su joj tada dali naziv Hoya memoria.
No, tek 2004. g. je Hoya memoria službeno priznata kao zasebna vrsta. Do tada se prodavala pod nazivom Hoya gracilis. Zbog toga, kada je 2004. g. upisana u IPNI (International Plant Names Index) zavladalo je vjerovanje da je to novi naziv za Hoyu gracilis.
Zato se i dan danas Hoya gracilis označava kao Hoya memoria i obratno, a ponekad pišu i oba naziva, kao da su sinonimi za istu vrstu.
Jedna pretpostavka je da je u prodaji najčešće zapravo neka druga vrsta Hoye s Filipina, a ne Hoya gracilis opisana 1908.g.
Hoya pubicalyx
Jednostavna, a posebna Hoya pubicalyx isto nam stiže s Filipina.

Izgledom malo podsjeća na Hoyu gracilis, ali ima veće i sjajnije listove. Cvjetići klasične Hoye pubicalyx su tamnije crveni i dlakavi, a ovisno o sorti razlikovat će se i nijansa cvijeta.

Hoya retusa
Hoya retusa je jedinstvena vrsta Hoye koja nam dolazi iz Indije.
Njeni listovi ne nalikuju niti jednoj drugoj Hoji, a jedinstvena je i po svojim cvjetovima.
Dok kod većine Hoya cvjetovi rastu u obliku klupka (eng. umbel) sa puno cvjetića, Hoya retusa ima samo 1-3 cvijeta po klupku. Cvjetovi su bijeli s tamno crvenom sredinom.

.. još nekoliko zanimljivih Hoya ..
Hoya parasitica
(hoya verticillata black margin)
porijeklo: Indija, Bangladeš, Kambodža, Kina, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Tajvan, Tajland i Vijetnam

Hoya sigillatis
porijeklo: Borneo

Hoya bordenii
porijeklo: Filipini

Koje su vam se najviše svidjele? Imate li vi svoju najdražu Hoyu? Podijelite s nama u komentarima 🙂

Nisam znala da ih ima ovoliko… Hoya wayetii, Hoya linearis, Hoya australis, Hoya ‘Mathilde’, Hoya latifolia, Hoya retusa, Hoya parasitica i Hoya callistophylla su moji favoriti. Imala sam Hoyu carnosa, voštani cvijet, i uspješno je cvjetala, bila sam vrlo ponosna na taj neobični cvijet.
Predivne! Hvala na podijeljenom iskustvu 🙂
I mene je iznenadilo koliko ih zapravo ima! Kod kuće imam dvije ljubimice – Hoya carnosa ‘Tricolor’ i Hoya ‘Mathilde’. Teško mi je izdvojiti najdražu jer su mi sve prekrasne. Općenito ne smijem gledati biljke jer dođem u napast kupiti ili uzgojiti, a nemam ih više gdje smjestiti – 25 biljaka krase naš stan. Srećom, ne volim zavjese pa dosta njih visi s karniša na prozorima – te su posebno zanimljive našim macama – često se pretvore u malog Tarzana 😄🌿
Vjerujem da predivno izgledaju!! I važno da je macama zanimljivo 😉