Sve od tepiha i tapeta pa do uredskih stolica i elektroničke opreme, u većoj ili manjoj količini, emitira štetne tvari u zrak. Kako bi se smanjila količina tih tvari, NASA je 1989. g. provela istraživanje i objavila popis najučinkovitijih sobnih biljaka za pročišćavanje zraka.
No, što pokazuju druga istraživanja? Mogu li sobne biljke stvarno pročistiti zrak od štetnih tvari?
Možda niti ne idemo za time, ali mnoge stvari u našem kućanstvu (u najvećoj mjeri kada su nove) emitiraju štetne tvari i tako stvaraju “onečišćeni” zrak u našim kućama ili uredima. To su kemijske tvari poput benzena i formaldehida.
Kako ljudi većinu svog vremena provode u zatvorenim prostorima, javila se potreba za istraživanjem prirodnih pročišćivača zraka.
Razine ovih opasnih tvari kojima smo izloženi uvelike će se razlikovati ovisno o našem životnom stilu i izvorima iz kojih se ove štete tvari emitiraju u zrak. Također je pokazano da ovisi i o godišnjem dobu, tako da je razina štetnih tvari u zraku najviša zimi. Ne zna se točno zašto, ali pretpostavka je zbog manjeg protoka zraka – jer zbog hladnoće manje prozračujemo zatvorene prostore.
Najpoznatije istraživanje provedeno na ovu temu je zasigurno ono koje je NASA provela 1989. u cilju da pronađu biljke koje mogu pročistiti zrak u svemirskim postajama.
Uvjeti u kojima je provedeno ovo istraživanje, a i mnoga istraživanja nakon, uvelike se razlikuju od uvjeta naših domova i ureda. Postoji svega nekoliko istraživanja provedenih u kućama i uredima, koji nam pokazuju najvjerodostojnije rezultate, o kojima ćemo više pričati u nastavku.
NASA – STUDIJA O ČISTOM ZRAKU
NASA je u svrhu svog istraživanja odabrala više vrsta biljaka, a testiranje se provodilo za štetne tvari benzen, formaldehid i trikloretilen.
Sobne biljke koje su se pokazale najučinkovitije u snižavanju razina svih ovih tvari su:
- Spathyphillum
- Chamaedorea (Seifrizii, Elegans)
- Rhapis excelsa
- Sansevieria trifasciata (Laurentii)
- Dracaena Marginata
- Dracaena Fragrans
- Hedera helix
- Epipremnum aureum
Uz ove biljke, najveću učinkovitost uklanjanja specifično formaldehida imala je paprat – Nephrolepis exaltata i Nephrolepis Obliterata te Dieffenbachia, Orhideja Phalaenopsis, Aloe Vera, Homalomena, Anthurium, Chlorophytum comosum, Areca palma (Dypsis lutescens) i Ficus benjamina.
Također, NASA ističe kako je, da bi se razine štetnih tvari umanjile, potrebno postaviti barem jednu biljku na 9 m2 (100 kvadratnih stopa).
Što utječe na smanjenje štetnih tvari u zraku?
Na ovu temu provedeno je više laboratorijskih istraživanja, dok je svega nekoliko studija provedeno u “stvarnom životu”.
Biljke svakako utječu na razine štetnih tvari u zraku i odlično su rješenje za poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima.
Na to koliko će se smanjiti razina štetnih tvari u zraku utjecat će više faktora poput:
- vrste biljke
- intenziteta osvjetljenja
- koncentracije štetne tvari u zraku
- doba dana (dan/noć)
Studija iz 2010. g. (Kim et al.) je pokazala da paprat ima najveću sposobnost uklanjanja formaldehida iz zraka, poput rezultata dobivenog NASA-inim istraživanjem.
Zanimljivo je također jedno istraživanje koje je pokazalo da biljke iz porodice Araliaceae imaju veću sposobnost uklanjanja štetnih tvari od biljaka iz porodice Araceae.
U istraživanjima se testiralo i koji dio biljke uklanja najveći broj štetnih tvari. Pokazalo se da zapravo svi dijelovi biljke, pa i sama zemlja i mikroorganizmi koji žive u toj zemlji, doprinose uklanjanju tvari iz zraka.
U testiranju gornjeg dijela biljke, dakle stabljike i listova, pokazalo se da je veća količina uklonjena tijekom dana nego tijekom noći. Vjeruje se da je to zbog stomata (biljnih pora) koje su kod većine biljaka otvorene tijekom dana, a zatvorene tijekom noći. Biljke tako procesom fotosinteze upijaju CO2, pa zajedno sa time i druge (štetne) tvari.
Istraživanja provedena u uredima i kućama
Nama najvjerodostojnija istraživanja su upravo ona provedena u stvarnom životnom okruženju u kojem se i mi sami nalazimo.
Nažalost ovakvih studija ima malo i imaju miješane rezultate, ali je u gotovo svakoj rezultat da se razina štetnih tvari smanjila unošenjem sobnih biljaka u prostor.
Studija iz 2006. g. (Wood et al.) pokazala je smanjenje od 70% unošenjem 5 Spathyphilluma ‘Sweet Chico’ (kako oni kažu, “table-sized” odnosno veličine za na stol) i 1 Dracaene Janet Craig. Ovdje ne znamo veličinu prostora, ali s obzirom da je riječ o uredu, možemo pretpostaviti da je do 50 m2.
U drugoj studiji testirala se razina štetnih tvari u 36 ureda veličine 30-50 m2. U 18 ureda radila je klima, dok u drugih 18 nije – već se prostor prirodno prozračivao. U ovim potonjim uredima razina štetnih tvari smanjila se za 75%, dok je kod ovih drugih razina ostala nepromijenjena. U svrhu provođenja ovog istraživanja, prvo su unijeli po tri Dracene ‘Janet Craig’ te postupno povisili na šest.
U studiji iz 2000. (Dingle et. al.) uredima od oko 20 m2 dodali su po 20 biljaka (ne znam kojih i kakvih veličina) i razina štetnih tvari u zraku se spustila za svega 11%.
Ima jedno istraživanje u kojem se tijekom dvije godine testirao utjecaj biljaka u kućama. Istraživale su se razine formaldehida, ksilena, toluena i etilbenzena. U kućama s biljkama, za razliku od onih bez, razina formaldehida i ksilena pala je za 50-70%, dok je razina toluena i etilbenzena ostala nepromijenjena.
Zaključak
Svakako je potrebno provesti još studija na ovu temu, i to naročito u stvarnim životnim uvjetima. Ali ipak imamo nekakvih rezultata koji svjedoče tome da sobne biljke stvarno imaju sposobnost ukloniti, odnosno uvelike smanjiti razine štetnih tvari u zraku.
Svakako da jedna biljka sama po sebi ne može puno utjecati, ali već nekoliko biljaka po sobi vrlo će vjerojatno poboljšati kvalitetu zraka.
Uz same biljke, važno je i redovno prozračivati prostore, naročito one u kojima provodimo najviše vremena.
